Grah

Grah, biljni rod iz porodice mahunarki potječe iz Amerike, gdje je uzgajan još prije 4000 godina. Nakon otkrića Amerike, prenesen je u Europu, a iz nje u Afriku i Aziju.

Na svijetu postoji 38 vrsta ovog povrća. To je jednogodišnja biljka koja sazrijeva u jesen. Može se uzgajati na dalekom sjeveru i jugu, pa čak i ekvatoru jer je dosta prilagodljiv različitim uvjetima uzgoja. Uzgaja se radi svoga reproduktivnog organa, tj. ploda (mahune) ili radi zrna (sjemena).

Grah posjeduje iznimnu energetsku vrijednost te sadrži gotovo sve esencijalne aminokiseline. Pored toga sadrži lecitin te minerale dušik, kalij, kalcij, željezo, fosfor, magnezij, cink i natrij. Predstavlja odličan izvor bjelančevina, a za razliku od drugih izvora grah ima malo masti, te ne sadrži one zasićene kao ni kolesterol.

Odličan je izvor dijetalnih vlakana koja doprinose osjećaju sitosti održavajući nivo šećera u krvi stabilnim. Od vitamina odličan je izvor folne kiseline, tiamina, piridoksina (B6), vitamina K, riboflavina (B2), pantotenske kiseline i niacina (B3).

Istraživanja su potvrdila da grah štiti od raka. Naročito je zdrav onaj šareni, odnosno tamni grah, on sadrži najviše antioksidansa. Pet žlica graha dnevno velika su zaštita za srce i krvne žile, jer sadrži jako puno kalija i drugih zaštitničkih elemenata koji su zdravi za srce i cijelo tijelo.

Sada je jasno zašto je grah i u prošlo i sadašnje vrijeme jedno od najčešćih jela za vojnike. Zdrav je, daje energiju, održava glukozu na normalnom nivou i sprječava pojavu mnogih bolesti.