Krumpir
Krumpir su prvi počeli uzgajati Indijanci iz Perua prije više od 4000 godina. Iz Amerike u Europu krajem 16. stoljeća ga je donio Sir Francis Drake – pomorski istraživač i vojskovođa, a naziv krumpir potječe od bavarske riječi Gruntbir – “kruška iz zemlje”. Engleski naziv potato potječe od američko-indijanske riječi “batata”.
Krumpir ima nezasluženo loš ugled zbog čega su ga mnogi svjesno izbacili iz prehrane. Međutim, ako se priprema bez prženja i servira bez maslaca, margarina ili kiselog vrhnja, jedan krumpir ima samo 110 kalorija, što je 2,5 puta manje nego kruh.
Nikako se ne preporuča konzumiranje pomfrita jer je to najnezdravija namirnica na svijetu. Sadrži velike količine “loših” masnoća, koje povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara, debljanja i visokog kolesterola, a zbog prženja u ulju na visokoj temperaturi, pomfrit sadrži akrilamid – poznati kancerogen i neurotoksin.
Minerali i vitamini koncentrirani su ispod ljuske krumpira, pa je preporučljivo guliti što tanji sloj. Najzdraviji je zato krumpir kuhan u ljusci i to u poklopljenoj posudi. Također sadrži visokokvalitetni škrob, bjelančevine i prehrambena vlakna.
Zanimljivosti o krumpiru:
• krumpir je jedna od najhranjivijih biljaka u svijetu
• krumpir ima manje kalorija od kruha, riže i tjestenine
• krumpir sadrži više kalija nego banana
• krumpir sadrži više iskoristivog željeza od bilo kojeg drugog povrća
• krumpir sadrži složene zdrave ugljikohidrate i vlakna
• krumpir je dobar izvor vitamina B, magnezija i fosfora
• krumpir ne sadrži masnoće i kolesterol
Krumpir se koristi ne samo kao hrana, nego i kao lijek. Nekoliko primjera primjene krumpire u svrhe liječenja:
• obloge od kuhanog krumpira koriste se kod reume, gihta, ozeblina
• umivanje sa sokom od krumpira liječi akne, ekcem i mrlje na licu
• obloge od sirovog krumpira koriste se kod vrućice, opekotina, glavobolje
