Povijest kruha
Prvi su kruh, i to od pšenice i ječma, pekli Egipćani 1500 godina pr. Kr., vjerojatno je bio beskvasni i zapravo pogača od brašna, soli, koja se pekla u žeravici i pod pepelom u peći, na što upućuju slike na zidovima grobnica i zapisi starih Egipćana. Kruh su pekli u najrazličitijim oblicima, često u obliku životinja ili ljudi, jer su služili za vjerske ili magijske potrebe i posipali ga raznim sjemenkama (često kimom).
U antička vremena uz omiljene kaše, kruh je također bio dobro dobro poznat. Stari Grci su 70% svoje energije dobivali iz žitarica, a robovi su svakodnevno pekli i kruh. Hipokrat je već onda upozoravao da moramo paziti što jedemo i kako nije svejedno da li jedemo bijeli ili crni kruh, a Celsus je pisao kako kruh sadrži više hranjivih sastojaka nego bilo koja druga hrana.
Devetnaesto stoljeće je bila značajna prekretnica u prehrani stanovništva Europe, jer je započela masovna proizvodnja bijelog brašna, a svi nedostatci bijelog kruha kao simbola blagostanja i gospodstva pokazat će se tek u 20. stoljeću.
Kruh kao statusni simbol
Bijeli kruh je kroz povijest najčešće bio statusni simbol te je određivao viši društveni standard. Mekan, prozračan i oslobođen teških okusa koji su pratili kruh od cjelovitog brašna bio je poslastica i cijenjena namirnica. Danas je simbol lošijih prehrambenih navika i upućuje na jelovnike osiromašene prijeko potrebnim i korisnim prehrambenim vlaknima. Crni kruh je stoljećima smatran hranom sirotinje. Danas je najčešći odabir osoba koje se brinu o svojem zdravlju i žele uravnoteženu prehranu.
Kruh i Hrvati
U Hrvatskoj se do sveopćeg porasta standarda u drugoj polovici 20. stoljeća, u krajevima koji nisu imali velikih žitorodnih površina, u krušne smjese dodavalo i brašno od drugih biljaka, primjerice rogača, a dodavao se i hrastov žir. Kruh od žirova česmine pripremali su stanovnici Šolte, Molata, Velog Iža.
Zašto birati i paziti?
Zanimljivo je kako se kod nas sve vrti oko kruha i većina ljudi bez kruha ne može jesti niti jedan obrok. Neki ga jedu čak i uz juhu, neki misle da se nisu najeli ako uz glavno jelo nema kruha, neki ga baš vole kao ja primjerice i mogla bih živjeti na kruhu i maslacu. No, baš zato što ga volim, a volim i sebe, biram zdravije varijante i jedem manje količine. Zašto pirov? Prije svega jer je zasitniji pa sam sigurna da ću manje pojesti, osjećam se bolje i nisam toliko napuhana. Kada se jednom naviknete na zdrave varijante kruha, nema nazad, a tijelo će vam posebno biti zahvalno!
Sve sastojke pomiješajte, umijesite tijesto i ostavite da se diže 15 minuta (pokrijte krpom).
Nakon 15 minuta dobro premijesite i ostavite da se diže još 15 minuta.
Sada tijesto izvadite na površinu koju ste lagano posipali brašnom, kratko premijesite, zatim rukama malo rastegnite kao da želite napraviti tijesto za pizzu, preklopite i na kraju zarolajte kao roladu.
Neka vas ne buni ovaj postupak rolanja, jednostavno lagano zarolajte po mogućnosti prema duljini kalupa.
Tijesto prebacite u kalup, zarežite malo nožem 3 kose crte s razmacima, premažite lagano uljem i posipajte sjemenkama. Ostavite da se diže 30 minuta.
Sjemenke lagano dlanovima utisnite u tijesto da se sljube s kruhom, kasnije će vam manje ispadati kada budete rezali kruh.
Sada upalite pećnicu na 200°C i pripremite kalup za pečenje kruha koji obložite papirom za pečenje.
Kruh pecite 30 minuta na 200°C, zatim smanjite temperaturu na 180°C i pecite još 10 minuta.
Izvadite iz kalupa na rešetku, pustite da se ohladi i uživajte!
Umjesto integralnog možete koristiti i bijelo pirovo brašno. Za dodatnu aromu tijestu možete dodati suhi peršin ili bosiljak, medvjeđi luk, suhe rajčice i sl.
Dobro došli u društvo ljubitelja slasnih zalogaja i dobrih priča jedne kuhače. Stranicu Priče jedne kuhače napravila sam s idejom da okupim što je moguće više ljubitelja domaće kuhinje. Bavit ću se raznim temama koje vas zanimaju te ćete imati priliku u narednom razdoblju čitati novosti i zanimljivosti, kupovati i uživati!
