ŠEĆER, SLATKI UBOJICA!

Znate li koliko smijete, a koliko zapravo svakodnevno unosite šećera u svoj organizam?

Kada me na tečajevima Zdravih obroka pitaju što je najvažnije, nekako u zadnje vrijeme odgovaram da je čitanje deklaracija izuzetno važno jer ako ne znamo što jedemo, kako ćemo znati što treba promijeniti.

Ni sama do unazad par godina nisam razmišljala o deklaracijama, vjerovala sam što piše na proizvodu (posebno ako piše zdravo ili fitness), nisam znala na što točno trebam obratiti pažnju, koliko šećera je ok u nekom proizvodu i kakav sastav hrana treba imati.

S istim takvim “problemom” mi dolazite na tečajeve i nekako smo svi zajedno došli do zaključka da je šećer najveća pošast, nalazi se gotovo u svemu te izaziva najveću ovisnost i najviše štete za organizam.

Sve više nutricionista, liječnika i znanstvenika šećer naziva tihim ubojicom 21. stoljeća.

Da je situacija i više nego ozbiljna, svjedoči činjenica da je od 2011. godine, prema izvješću Crvenog križa, na svijetu više pretilih nego pothranjenih osoba.

Riječ je o pravoj epidemiji pretilosti, zabilježenoj po prvi put u povijesti čovječanstva.

Na alarmantnu situaciju upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koja naglašava da unos šećera ne smije prelaziti 5% od ukupne dnevne energije koju dobivamo hranom. Za žene, to je oko 25 grama i oko 35 grama za muškarce.

No studije prehrambenih navika pokazuju da dnevno unosimo i do 10 puta više šećera, svjesno ili nesvjesno. To je opterećenje koje naš organizam sve teže podnosi.

Evo primjera:

100 ml Coca cole sadrži 11,2 gr šećera i 45 kcal što znači da bočica od pola litre koju većina popije za 5-10 minuta sadrži 56 gr šećera i 225 kcal!!!

Šećeri, pokazuju studije, snažno utječu na mozak i stvaraju ovisnost poput droge, pušenja ili alkohola.  U istraživanju koje su profesori, istraživači i studenti proveli na nekoliko sveučilišta, dokazano je kako šećer na mozak ima jednak utjecaj kao kokain ili morfij.

Još jedan primjer količine šećera koje uopće nismo svjesni:

100 gr Cedevita praha sadrži 84 gr šećera! To znači da je 84% cedevite zapravo šećer! Kada radite cedevitu, obično u čašu od 2-3 dcl vode dodate 2 jušne žlice praha, a jedna žlica sadrži 16 gr šećera.

Zamolila sam prijateljicu, nutricionisticu Almedinu Bunić, dipl.ing.preh.teh. da nam napiše nekoliko riječi i pojasni nam šećer i skrivene šećere u svakodnevnim proizvodima koje konzumiramo.

Evo što Alma kaže:

Jeste li se zapitali koliko zapravo svakodnevno  u svoj organizam unosite šećera?

Vjerujem da jeste pa će vam ova tema biti zanimljiva i poučna.

U SAD-u ljudi dnevno unesu 22 čajne žlice šećera, uključujući i skrivene šećere koji se nalaze u namirnicama za koje bismo pomislili da su zdrave. A dnevno ne bismo smjeli unijeti više od 6 žličica šećera.

Veliki i povećan unos šećera u organizam  može potaknuti razvoj dijabetesa, srčane bolesti, povišeni  tlak, masnoće, demencija, Alzheimerovu bolest.

Šećer uvelike utječe na slabljenje imunološkog sustava, samim time potiče alergije, autoimune bolesti i karcinome.

Navodimo hranu koja sadrži šećer u većim količinama:

Gazirana pića, sportska pića, mliječni deserti, sladoled, voćni napici- ledeni čaj. Rafinirani ugljikohidrati: peciva, pekarski proizvodi. Bomboni i grickalice.

Primjer:

100 ml ledenog čaja sadrži 7,1 gr šećera te 29 kcal. Bočica ledenog čaja od 0,5 litre sadrži 145 kcal i 35,5 gr šećera.

Ovo su očiti izvori šećera u namirnicama, ali  nisu jedini izvori koji utječu na njegovu ukupnu potrošnju.

Šećer se nalazi u velikom broju namirnica koje se nalaze i na policama bio dućana i dućana zdrave hrane.

Koje su namirnice koje imaju skrivene šećere koje također povećavaju ukupni unos šećera u organizam:

• Žitarice, zobene pahuljice u kombinaciji s voćem i raznim aromama
• Gotovi kruhovi u pakiranju, kruh od cjelovitih žitarica
• Energetske pločice
• Proteinske pločice
• Jogurti i kefiri
• Sokovi sa smanjenim kalorijama
• Umaci, preljevi
• Suho voće

Ne trebamo se brinuti kada uzimamo šećer koji je sastavni dio namirnica kao što su voće i povrće. Fruktoza u voću ima drugačiji metabolički put u organizmu od fruktoznog sirupa dodanog u hranu.

Dodani šećeri su ti koji čine problem, jer su to bijeli šećer ili velike količine fruktoze.

Dodani šećeri osim što utječu na bolesti krvožilnog sustava, dijabetes, masnoće utječu na promjenu mikrobioma u crijevu te tako povećavaju upale u tijelu.

Na šta morate paziti kada čitate deklaraciju:

• Kukuruzni sirup, kukuruzni sirup s visokim sadržajem fruktoze
• Dekstroza
• Fruktoza
• Maltoza
• Laktoza
• Saharoza
• Glukoza
• Karamela
• Sirup od rogača
• Smeđi šećer
• Sirovi šećer
• maltodekstrin
• melasa
• rižin sirup
• agava nectar
• voćni nektri

Povećani unos šećera utječe na sve veću potrebu za slatkom hranom, smeta kod fokusa i koncentracije, povećava rizik od pretilosti.

Donosimo primjer za lakše snalaženje:

Ako primijetite da grčki jogurt sadrži recimo 4g šećera na 100g proizvoda, to je sasvim u redu.

Ako pak grčki jogurt sadrži, primjerice, 12g šećera na 100 g proizvoda, odmah vam treba biti jasno da su u fazi prerade ovog jogurta dodali ekstra šećer.

Nadalje, uvijek pratite količinu šećera na 100g proizvoda, a ne količinu šećera u porciji. U ovim se podacima kriju razne zamke jer prilikom čitanja deklaracije možete pogrešno shvatiti pravu količinu šećera u određenom proizvodu.