SVJETSKI DAN ČOKOLADE – proslavite ga uz najbolje slastice!

„Devet od deset ljudi obožava čokoladu, deseti uvijek laže.“  

Ova ukusna tamna mješavina plodova biljke kakaovca i šećera smatra se moćnim afrodizijakom ili čak „crnim zlatom“. S razlogom je najtraženija slastica na svijetu, a upravo se svjetski dan čokolade službeno obilježava na današnji dan, 7. srpnja jer se vjeruje da je 7. srpnja 1550. godine kakao stigao u Europu.

Recept pronađite ovdje.

Povijest čokolade

Uzgoj kakaovca započeli su Maje, a oko 1500 god. pr. Kr. Azteki; Maje i Inke su kakaovim zrnima pripisivali magična svojstva. Maje su bile i prvi narod koji je počeo s onim što bismo danas nazvali kultiviranim uzgojem kakaa. Populacija Maja, koja je stoljećima živjela u Srednjoj Americi, započela je s  masovnom kolonizacijom sjevernog dijela Južne Amerike pa tako poluotok Yucatán postaje prva u povijesti poznata kakao plantaža. Narodi Srednje Amerike koristili su kakao zrna kao valutu za razmjenu, a neposredno prije 1000. godine zrno kakaa postalo je osnovni element izračuna. 1200. godine Asteci osvajaju teritorije Maja i uspostavljaju porezni danak koji se plaća u zrnima kakaa.

Dolazak kakaovca u Europu

Postoje tri verzije priča o tome tko je od Europljana prvi bio u doticaju sa zrnom kakaovca te onda prenio recept za čokoladni napitak u Europu. Naime, prema prvoj je priči Kristofor Kolumbo (1451. – 1506.), tijekom svog posljednjeg (četvrtog) putovanja 1502. godine, presreo jedan trgovački brod pun zrna kakaovca. Prema drugoj je priči španjolski konkvistador Hernan Cortes (1485. – 1547.) 1519. godine saznao za napitak na dvoru astečkog vladara Montezume II. (1466. – 1520.). Treća pak priča navodi da su 1544. godine španjolski redovnici predstavili Filipu II. (1527. – 1598.), tada španjolskom princu, Maje iz Gvatemale te da su donijeli zrna kakaovca kao dar.

Španjolci su više od jednog stoljeća od ostatka Europe čuvali tajnu o postojanju i konzumiranju kakaa kako bi zadržali monopol nad njegovom trgovinom pa se tako kakao po prvi puta 1645. godine širi van Španjolske i stiže prvo u Francusku kao dio miraza španjolske princeze Marije Tereze. Samo par godina kasnije, 1650. godine stiže i u Englesku. U Engleskoj se, u Londonu, otvara i prva kuća čokolade, a Englezi umjesto vode u čokoladni napitak dodaju mlijeko. Otada čokolada ubrzo postaje moderno piće diljem Europe, smatra se hranjivim i ljekovitim pićem, pripisuju mu se i afrodizijačka svojstva, ali u velikoj mjeri ostaje privilegija bogatih.

Čokoladu možemo jesti i u zdravijoj verziji, zato probajte ovu divnu tortu bez brašna

Čokolada kao najsličnija onoj koju danas poznajemo

Početkom 19. stoljeća François Louis Callier, kao pionir švicarske proizvodnje čokolade, otvara prvu tvornicu u Švicarskoj, a Nizozemac Coenraad Van Houten izumljuje tzv. „dutching“ proces, proizvodnju čokoladnog praha koristeći hidraulični pritisak i dobiva proizvod koji mi danas poznajemo kao kakao u prahu. Godine 1840. u Belgiji nastaju prve prešane čokoladne table, pastile i figure.

Zašto jesti čokoladu?

Što je čokolada tamnija, to je u njoj više zastupljen kakao, a manje drugi sastojci. Često se na pakiranju čokolade može naći i podatak o zastupljenosti kakaa. Čokolade s preko 70% kakaa su tamne čokolade.

Ovdje je recept za još jednu zdraviju čokoladnu verziju slastice

Tamna (crna) čokolada sadrži visoku razinu flavonoida. On daje gorak i specifičan okus zbog kojeg mnogi od nas obožavaju čokoladu. Flavonoid nije samo primamljiv nepcima, on je i važan antioksidans koji smanjuje rizik od najrazličitijih bolesti pa i od raka.

Tamna čokolada pomaže radu srca,  smanjuje krvni tlak i razinu lošeg kolesterola i to za čak 10%. Dokazano je da ona stimulira proizvodnju endorfina (hormona sreće), a sadrži i serotonin, hormon koji stabilizira raspoloženje. U čokoladi se nalaze i teobromin te niska razina kofeina koji daju blagi stimulativni učinak. Crna čokolada sadrži još i kalij, magnezij, fosfor, kalcij, natrij te željezo.

Negdje sam pročitala da je dan bez čokolade kao dan bez sunca, stoga se osunčajte i zasladite najboljim čokoladnim kolačem, tzv. čokoladnom bombom

Iako je sezona jagoda prošla, ne propustite uljepšati si dan ovom tortom u kojoj jagode možete zamijeniti borovnicama ili malinama

I za kraj jedna čokoladna kraljica s pivom koju svakako trebate probati!